Šta je fenotip?

Fenotip je pojam grčkog porekla, nastao od grčkih reči – phaino, što u prevodu znači – predstaviti i grčke reči typos, što u prevodu znači – trag ili lik. Fenotip, generalno, podrazumeva sva formirana svojstva jednog organzma, odnosno, sveukupnost onoga što se može primetiti na nekoj individui, izuzimajući njenu genetsku supstancu. Kao i pojam genotipa, i pojam fenotipa je prvi uveo danski botaničar Wilhelm Johannsen, 1909. godine. Fenotip, kao i genotip, vezan je za nauku o nasleđu (fenotip predstavlja skup spoljnih osobina bića, a genotip skup unutrašnjih osobina bića), i jedno bez drugog ne idu.

Fenotip se isto kao i genotip može posmatrati u širem i užem smislu, kao osobina koju određuje neki genotip. Osobine fenotipa se dele na:

  1. kvalitativne i
  2. kvantitativne.

Rezultat interakcije gena i sredine predstavlja proces individualnog razvića u kome se dešava specifična sukcesija karakterističnih fenotipskih promena. U periodu ontogeneze, genotip određuje okvire reakcione norme organizma na uticaje sredine, različite prirode. Na osnovu tog raloga, je svaki individualni fenotip određen, u svakom trenutku, normom reakcije na preživljeni niz sredina iz “prethodnog života”. Sve fenotipske komponente su određene genotipom (ne postoji nijedno živo biće bez genotipa). Fenotip poseduje dve bitne osobine koje ga karakterišu, a to su:

  1. unutrašnju osobinu (endofenotip) i
  2. spoljašnju osobinu (ektofenotip).

Fenotipske osobine se određuju od strane jednog ili više gena (monogensko i poligensko nasleđivanje). Tipovi samog nasleđivanja (na osnovu tipa hromozoma na kome su smešteni geni) su:

  1. autozomno (dominantno i recesivno nasleđivanje),
  2. nasleđivanje koje je ograničeno polom,
  3. nasleđivanje pod uticajem pola,
  4. polnim hromozomima,
  5. nasleđivanje sa X hromozomom,
  6. nasleđivanje sa Y hromozomom.

Proučavanjem endofenotipa bave se, pre svih i sledeće nauke i podnauke, a to su – molekularna biologija, citogenetika, citologija i epigenetika, a ektofenotip je vezan za više nauka, među kojima se nalaze i morfologija, anatomija, somatologija, taksonomija i razne grane biologije.


Sponzorisano:

Slične definicije