Vaseljena

Vaseljena je pojam grčkog porekla, u značenju: kosmos, vasiona, univerzum. Prema definiciji, vaseljena podrazumeva prostorno – vremenski period u kome egzistiraju sva materije i energija.

Posmatrano u širem smislu, vaseljena predstavlja “prostor” pun tajni i zagonetki i ogromna je, a naučnici tvrde da se u njoj nalaze i prostorne i vremenske tajne i misterije. Vaseljena se još naziva i – ekumena (takođe reč grčkog porekla), a označava naseljenu zemlju u izvornoj antici. Ovaj izraz se kasnije koristi i u modernom dobu, kao na primer – Ekumenski pokret (religiozni pokret nastao u XIX veku. Takođe, drugi naziv za Vaseljenski sabor je – Ekumenski sabor.

Sam izraz vaseljene potiče još iz Antičke Grčke, u period kada se pokušavalo istražiti i saznati sve o svetu u kojem se živi. Nauka koja se bavi proučavanjem vaseljene se zove – kosmologija.

Vaseljena je stara, prema procenama, preko 14 milijardi godina. Veći broj naučnika tvrdi da je vaseljena nastala kao posledica velikog praska, koji se širi i nastaviće se širiti. Takođe, javlja se i teorija da postoji više vaseljena koje egzistiraju zajedno.

Tokom čitave istorije, javljala se polemika oko toga kako je vaseljena nastala. Na početku su postojale dve strane mišljenja. Stare mitologije (judejska, hrišćanska i islamska religija) su tvrdile da je vaseljena stvorena u prilično skorijoj prošlosti. Naime, u XVII veku, biskup Ašer je procenio i izračunao da je vaseljena stvorena 4004. godine pre nove ere. Sa druge strane, grčki filozof Aristotel se nije slagao sa mišljenjem da je vaseljena imala svoj početak. On je verovao da je vaseljena oduvek postojala i da će zauvek postojati.  Zajedničko kod obe škole mišljenja je to da se vaseljena, u osnovi, ne menja sa protokom vremena. U XIX veku su počeli da se skupljaju dokazi o tome da Zemlja sa ostatkom vaseljene menja sa protokom vremena. Dodatna nedoumica i prepreka kojom se suočavala zamisao o statičnoj vaseljeni je bila vezana i za Njutnov zakon gravitacije. Prema Njutnu i ovom zakonu, svaka zvezda u vaseljeni je trebala biti privlačena svakoj drugoj. Edvin Habl je 1929. godine dokazao da se vaseljena širi, te je ovo otkriće potpuno promenilo tok rasprave i nedoumica o njenom nastanku.

Posmatrajući sa istorijskog i kulturnog stanovišta, izraz vaseljene se prvi put pojavio u krugovima akademika, a prvi ga je upotrebio – Luis Mamford, 1934. godine u svom delu – “Tehnika i civilizacija”. Kasnije se ovaj izraz javljao i u ostalim delima – “Uspon Zapada”, Vilijem H. Meknil (1963), “Oko vremena”, Artur Č. Klark i Stiven Bakster itd.

Današnja tehnologija koja je povećana proučavanjem vaseljene nije razvijena u toj meri da bi jasno predstavila brojna njena svojstva i imala odgovor na sva pitanja. Vaseljena podrazumeva beskonačno prostranstvo koje je svuda oko nas. Najveći deo energije i materije koji je u vaseljeni je taman, pored koga prolazi bezbroj nebeskih tela. Prema jednoj od definicija, vaseljena podrazumeva – “sve što postoji”, što je ikada postojalo i što će postojati. Naučnici tvrde da se vaseljena sastoji iz tri elementa: prostora, vremena i energije, uključujući elektromagnetnu materiju i fizičke zakone koji ih povezuju. Takođe, pojedini naučnici tvrde da vaseljena obuhvata sav život i istoriju, kao i matematiku, fiziku i slično.


Sponzorisano:

Slične definicije