Šogor

Šogor ili badžo (badža, badže) je termin, potekao iz jezika naroda, a odnosi se na rodbinske veze, tačnije – označava rođaka sa ženine strane, odnosno muža ženine sestre (tzv. svastike). Zvanično, šogor se ne ubraja u krvno srodstvo, ali se u narodu prihvata kao najbliži rod.

Srpski rodbinski odnosi proizilaze iz srodstva, bilo da je to krvno, građansko, tazbinsko, prijateljsko ili duhovno srodstvo. U srpskom jeziku, broj termina za pomenuta srodstva je obiman, dok je u drugim jezicima sveta, oskudan broj ovakvih termina. Zanimljiva je činjenica da se pojedini termini i ne mogu prenositi na druge strane jezike.

Šogor ne spada u kriterijume krvnog, već prijateljskog srodstva. Prijateljsko srodstvo nastaje, slično kao i tazbinsko srodstvo (affinitas, lat.), počinje zaključenjem braka i predstavlja srodstvo jednog i srodstvo drugog bračnog druga (na primer – svastika, dever, zaova, šurak, pašenog (šogor) itd.). Prijateljsko i tazbinsko srodstvo spada u grupu dvorodnog srodstva, među kojima se nalaze još i sledeći termini za srodnike:

  • svekar – muževljev otac, svekrva – muževljeva majka;
  • tast (punac) – ženin otac, tašta (punica) – ženina majka;
  • zet – ćerkin ili sestrin muž, snaja (snaha) – sinovljeva, unukova ili bratovljeva žena;
  • dever – muževljev brat;
  • jetrva – žena muževljevog brata;
  • zaova – muževljeva sestra;
  • svojak – muževljeve sestre muž;
  • šurak (šuraja, šura) – ženin brat; šurnjaja (šurnjava, šurnaja, šurjakinja) – žena ženinog brata;
  • svastika (svaja) – ženina sestra
  • šogor (pašenog, paša, badža, badže) – muž ženine sestre;
  • svastić / svastičina – sin / ćerka ženine sestre;
  • prijatelj (prika) – otac ćerkinog muža ili sinove žene i
  • prija – majka ćerkinog muža ili sinove žene.

Među nekim narodom, šogor se predstavlja kao najomraženiji pripadnik rodbine, posle svekrve i tašte. Zašto je to tako, narod je odlučio, međutim u većini slučajeva – šogor predstavlja i osobu oslonca i prijateljstva. Vrlo se često mogu naći primer i velike vezanosti među šogorima, odnosno pašenozima. Ovaj termin se velikim svojim delom (kao “šogor”) koristi na području Vojvodine, dok su u centralnoj Srbiji zastupljenijiji termini – “pašenog”ili “paša”.


Sponzorisano:

Slične definicije