Termin koncepcija je latinskog porekla – proistekao od reči concipere, sa značenjem: shvatiti, dokučiti, opaziti, zamisliti, primiti, razumeti i slično. Pojmovno, koncepcija označava sveobuhvatnu kompilaciju ciljeva, strategije i mera za realizaciju nekog većeg strateški planiranog projekta.
Koncepcija marketinga
Marketing je zbir aktivnosti iskorišćenih sa ciljem usmeravanja tokova proizvodnje i pružanja usluga od proizvođača ka kupcu, kao klijentu. Drugim rečima, marketing se bavi pitanjima tržišta u smislu ispitivanja tržišnih potreba i načina njihovog zadovoljenja. Može se reći da je marketing koncept poslovanja usmeren ka kupcima. Koncepcija marketinga nastala je i razvijala se u skladu sa razvojem proizvodnih snaga, odnosno razvojem odnosa ponude i potražnje, konkurencije na tržištu, intenzivnijih promena u okruženju i slično.
Osnovne faze u razvoju poslovne koncepcije marketinga su: proizvodna orijentacija, orijentacija na proizvod, prodajno – komercijalna orijentacija i marketing orijentacija. Proizvodna orijentacija znači koncept po kome će kupci kupovati one proizvode kojih ima dovoljno, a po povoljnim cenama, u lokalnom i regionalnom okruženju. Orijentacija na proizvod znači koncept po kome se proizvodu daje primat u odnosu na kupca – drugim rečima, naglasak je na tehnološkom razvoju priozvoda, bez ispitivanja želja kupaca. Prodajno – komercijalna orijentacija nastaje u situaciji kada se proizvođači susretnu sa problemima poput stvaranja i gomilanja zaliha, iz čega proističu problem prodaje i nedostatka obrtnog kapitala za dalju proizvodnju. Radi pridobijanja većeg broja potrošača, u izloženim situacijama se pribegava propagadnim presijama i rasprodajama. Koncept marketing orijentacije podrazumeva fokus u težnji uspešnog zadovoljenja potreba kupaca. Prema kupcima se planira poslovni proces, zato što se zadovoljni kupci smatraju jedinim izvorom profita i ključnim faktorom stabilnosti preduzeća.
Biologistička koncepcija vaspitanja
Ovde se radi o jednoj od mnogobrojnih komponenti od značaja na formiranje čovekove ličnosti. Za razliku od nativističke koncepcije, po kojoj je sve što radimo propraćeno urođenim nagonima, odnosno po kojoj je nasleđe dominantan faktor vaspitanja, biologistička koncepcija, oslanjajući se na nativističku, pokušava da objasni sve promene koje doživljavamo prilikom spoznaje novih stvari. Naime, ne doživljavamo svi iste stvari, na isti način, pogotovo u različitim fazama razvoja, a vaspitanje i jeste proces koji traje čitavog života i koji se nužno menja, te dete i formiran, zreo čovek, ne mogu na isti način doživeti istu situaciju.
