Komonvelt

Komonvelt je dobrovoljno udruženje koje trenutno čine 53 suverene države, mahom bivše članice Ujedinjenog kraljevstva odnosno Britanske imperije, kao i bivših zavisnih teritorija Australije i Novog Zelanda (kao komonvelta zemalja za sebe), koje obuhvata skoro četvrtinu stanovništva Zemljine kugle, tj. oko 1,9 milijardi stanovnika. Sam naziv potiče od engleske reči commonwealth, sa značenjem- “opšte dobro, zajedničko blagostanje”.

Savremeni Komonvelt je nastao 1949. godine, kada je ozvaničena nezavisnost država članica. Pristupanje Komonveltu je dobrovoljno, kao što se može i istupiti po želji države članice.

Komonvelt nema pisanog ustava. Odnosi između zemalja članica Komonvelta samo su delimično regulisani Vestminsterskim statutom, uglavnom na ustavnim dogovorima. Prema Deklaraciji principa Komonvelta, usvojenoj na sastanku šefova vlada u Singapuru 22. januara 1971. godine, “Komonvelt nacija je dobrovoljno udruženje nezavisnih suverenih država, odgovornih svaka za svoju politiku, koje se savetuju i sarađuju u zajedničkom interesu svojih naroda i za unapređenje međunarodnog razumevanja i svetskog mira.” Članovi Komonvelta svojevremeno su mogle biti i države koje su pripadale pokretu Nesvrstanih, odnosno pripadati bilo kojoj  grupi, udruženju ili savezu, iako su gotovo sve članice zapravo bivše britanske kolonije. Interesantno je da je Irska 1949. godine izašla iz ove organizacije.

Komonvelt nije konfederacija, federacija ili personalna unija, niti se može svrstati ni u jednu od postojećih zajednica država. Komonvelt predstavlja specifičnu pojavu u ustavnom i međunarodnom pravu i specifični oblik izvesne međunarodne međuzavisnosti, nastao u periodu raspadanja britanskog imperijalističkog sistema.

Članice Komonvelta prihvataju britanskog suverena, kraljicu Elizabetu II, za šefa Komonvelta. Međutim, Kraljica nema nikakvu, suštinsku, izvršnu moć, već je njena uloga više protokolarne prirode, kao simbol jedinstva država članica ove organizacije. Ovo važi i za države članice, a trenutno ih je 15, koje priznaju Kraljicu kao svog monarha (te države se nazivaju Commonwealth Realms i to su: Australija, Antigva Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Jamajka, Grenada, Novi Zeland, Kanada, Papua Nova Gvineja, Sveta Lucija, Sent Kits i Nevis, Sent Vinsent i Grenadini, Tuvalu i Ujedinjeno Kraljevstvo), a u kojima Kraljica postavlja svog predstavnika – generalnog guvernera.

Pravo aktualnog britanskog monarha da upravlja Komonveltom, nije apsolutno, podrazumevajuće. Tako će naslednik Kraljice Elizabete, da bi dobio taj status, morati da dobije podršku Sekretarijata Komonvelta.

Sastanci šefova vlada Komonvelta su neformalni, odluke se ne donose glasanjem, već konsenzusom; sastanci se održavaju jednom u tri godine, uvek u drugom glavnom gradu zemalja članica. Posle sastanka izdaje se zajedničko saopštenje (kominique). Sekretarijat Komonvelta dejstvuje kao međunarodna organizacija za potrebe svih članica Komonvelta, unapređuje saradnju, razmenjuje informacije o pitanjima od zajedničkog interesa, a u izvesnim slučajevima služi za rešavanje međusobnih sporova. Na čelu Sekretarijata je Generalni sekretar, koji se imenuje od strane šefova vlada, za period od pet godina.

Sedište Komonvelta je u Vestminsteru odnosno Londonu. U trgovinskim odnosima između zemalja članica Komonvelta postoji preferencijalni sistem tarifa. Komonvelt ima program pomoći zemljama u razvoju – postoje brojne organizacije Komonvelta u oblasti poljoprivrede, šumarstva, trgovine, saobraćaja, zdravstva, prosvete, nauke, tehnologije i slično. Međutim, uloga Komonvelta, nakon ulaska Velike Britanije u Evropsku uniju, se znatno promenila i uglavnom se odvija u sferama koje nisu usko ekonomske prirode – obrazovanje, kultura, ljudska prava i slično. Kakva će situacija biti nakon Bregzita odnosno zvaničnog istupanja Velike Britanije iz Evropske unije, ostaje da se vidi. Na globalnom nivou Komonvelt, danas, pretežno ima ulogu čuvara “britanske” tradicije.


Sponzorisano:

Slične definicije