Šta je kokarda?

Kokarda je reč francuskog porekla i generalno gledajući, predstavlja značku (zakačenu na kaput ili kapu), kao jedinstven znak pripadnosti određenom staležu, vojsci ili čak i političkoj, socijalnoj, sportskoj ili kulturnoj organizaciji. Kokarda je uglavnom okruglog oblika, sa detaljima koji se međusobno razlikuju, od „nacije do nacije“, „od pokreta do pokreta“ itd.

Još iz vremena Francuske revolucije, koja se odigrala 1789. godine, muškarci su obavezno nosili kokardu sa tri boje francuske zastave, što je u tadašnje vreme predstavljalo i najviši stepen mode i simbol modernog muškarca. U pomenutoj francuskoj modi, pored kokarde sa bojama francuske zastave, trobojka se nalazila i na rozetama revera ili kao lenta, na grudima muškaraca na određenim funkcijama.

Kokarda kao simbol četnika u Srbiji

Na našim područjima, pri pomenu reči „kokarda“, prva asocijacija je – četnička kokara, i misli su usmerene na pokret četnika, koji je u srpskoj istoriji ostavio zapaženu ulogu (za pojedine u negativnom, a za pojedine u pozitivnom smislu).

Pod četnicima su se do kraja XIX veka podrazumevali borci, koji su bili svrstani u manje borbene formacije (jedinice), tzv. čete. Pominju se, od tog doba, i u srpskim pesmama, pod pojmovima – hajduci i uskoci. Prvi četnički pokret nastaje u Beogradu, 1903. godine, pod vođstvom Jovana Atanackovića. On je u to vreme bio ministar odbrane Kraljevine Srbije i jedan od glavnih aktera zavere, koja je maja 1903. godine sklonila dinastiju Obrenović sa prestola i dovela dinastiju Karađorđević (tzv. „Majski prevrat“). Od kraja XIX veka, nastaju dobrovoljačke srpske formacije, koje su imale ulogu pomoći vlastima u Srbiji, u cilju slabljenja turske moći na Balkanu, i tada su te iste formacije nazivane „četnicima“. Tokom II svetkog rata, četnicima su se zvali ostaci vojske Kraljevine Jugoslavije, čiju je reoraginizaciju izvršio Dragoljub Draža Mihailović, i uz odobrenje i odluku kralja Petra II (iz izbeglištva u Londonu), osnovao pokret, pod punim imenom – „Jugoslovenska vojska u otadžbini“. 11. maja 1941. godine nastao je Ravnogorski pokret, na čelu sa pomenutim pukovnikom Dragoljubom Dražom Mihailovićem. Ovaj pokret je imao veliki doprinos u razbijanju jedinstvenog ustaničkog fronta, napadajući partizane unutar već oslobođene teritorije zemlje. Pored Dragoljuba Draže Mihailovića, među poznatim četnicima toga doba, isticali su se – Momčilo Đujić, Dragoslav Jevđević, Ilija Trifunović – Birčanin, Baja Stanišić, Petar Baćović i Pavle Đurišić. Četničku ideologiju, početkom 21.veka, kroz pisanu formu nastavlja srpski političar, pravnik Dr Vojislav Šešelj, naročito u svojoj knjizi – „Ideologija srpskog nacionalizma“ (2002). Kokarda kao simbol četnika i danas predstavlja modni detalj i tzv. vernost četničkoj ideologiji, te se u Srbiji i danas može videti dosta ljudi sa istaknutom kapom sa četničkom kokardom na glavi.

Mnoge zemlje Zapadne Evrope, kao i Sjedinjene Američke Države, Australija i Novi Zeland, su pripadnike četnika iz II svetskog rata, smatrali antifašističkim borcima. Zanimljiva je činjenica, da je u Holivudu, 1943. godine snimljen film o srpskim četnicima, od strane produkcijske kuće „Twentieth Century Fox“, pod imenom – „Četnici: Borbena gerila“, čiji je tehnički savetnik bio Dr Miloš Sekulić. Pored toga, u Sjedinjenim Američkim Državama su 1943. godine puštene u promet i poštanske marke sa likom Draže Mihailovića. Takođe, za vreme II svetskog rata, veliku popularnost su imali i stripovi koji su govorili o četnicima (Liberty for the Chetniks, Kid Komics i Black Cat no. 1 – jedini neobjavljen).


Sponzorisano:

Slične definicije