Civilizacija

Civilizacija (civilise, franc.) je pojam latinskog porekla, nastao od latinske reči civis, koja se prevodi kao – gradnja, obrada polja i podrazumeva društvenu usklađenost, odnosno stupanj kulture u koje su osobe pismene i žive u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima.

Sam pojam civilizacije je počeo da se koristi u XVIII veku, a u upotrebu su ga uveli francuski prosvetitelji, tačnije – Viktor Riketi Mirabo 1757. godine.

Oni su civilizaciju predstavili kao antitezu neprosvećenog doba feudalizma, koja je tada bilo u toku.

U engleskom jeziku se pojam civilizacije prvi put upotrebio u delu “Esej o istoriji civilnog društva”, Adam Ferguson. Takođe, pojam civilizacije se vezuje i za nauku, pismenost i društveni napredak.

U XX veku, pojam civilizacije se upotrebljavao da predstavi posebne kulture – helensku, antičku, meksičku, plemensku civilizaciju itd.

U odnosu na praistoriju u doba civilizacije se koristi pismo, poseduje se visok stepen specijalizovanih znanja, društvo poštuje određene društvene norme itd.

Najranije civilizacije su povezane sa krajem neolitske revolucije, posle čega je došlo do urbane revolucije i formiranja države.

Rana neolitska tehnologija prvo je počela na Srednjem Istoku, tačnije u Gobekli Tepe, od oko 9130 godina pre nove ere. Kasnije se nastavila na slivovima Žute reke i Jangcekjanga, na području Kine (Pengdušanska kultura od 7500 godine pre nove ere). Neolitske revolucije su nezavisno započele i na području Južne Amerike (Norte – Čiko civilizacija).

Mesopotamija predstavlja mesto najranijih razvoja neolitske revolucije, sa razvojem civilizacije od pre 6500 godina. Oblast Mesopotamije se ističe kao važna za ljudsku istoriju, jer je uključivala pronalazak točka, razvoj pisma, matematike, astronomije i poljoprivrede.

Velika tranzicija u modernizam je počela oko 1500 godine u Zapadnoj Evropi, a kasnije su se svi novi pristupi nauci i ostalom brzo počeli širiti svetom.

Prema definiciji civilizacija podrazumeva društveni red koji predstavlja stvaranje kulture koju kategorišu sledeći delovi: ekonomija, politička organizacija, moralna tradicija i znanje.

Vil Durant civilizaciju definiše kao “društveni red koji promoviše stvaranje kulture”. Takođe, jedan od važnijih elemenata civilizacije je i socijalni red, jezik i pismenost.

Civilizacija zahteva postojanje crkvi, školi i ostalih kulturnih ustanova.

Civilizacije se dele na više perioda. Drevne civilizacije obuhvataju civilizacije starih Egipćana, Kineza, Indijaca, Asiraca, Vavilonaca, Jevreja i Persijanaca, prekomorske civilizacije obuhvataju civilizacije Inka, Maja i Asteka, a antičke civilizacije obuhvataju civilizacije starih Grka i starih Rimljana. Civilizacije su se organizovale u gusto naseljenim naseobinama koje su bile podeljene na društvene klase koje su imale vladajuću elitu i potčinjenu populaciju koja se bavila poljoprivredom, trgovinom, rudarstvom itd.


Sponzorisano:

Slične definicije