Angiologija

Angiologija je pojam grčkog porekla, nastao od dve grčke reči: angio, koja u prevodu znači: uzan, tesan i reči logos, koja znači: nauka. Angiologija podrazumeva deo medicinske nauke koja se bavi proučavanjem krvnih sudova (vena, arterija, arteriola, venula, kapilari), kao i o odnosima tečnosti u ljudskom telu. Osoba koja se bavi angiologijom, odnosno – specijalista za bolesti krvnih sudova se naziva angiolog.

Prvi tragovi lečenja vaskularnih oboljenja potiču još iz drevnog Egipta, Antičke Grčke i Rima. U period do 1945.godine dominirale su sledeće vrste procedura: ligiranje krvnih sudova, simpatektomija, arterijska anastomoza I reparacija povređenih arterija. U važne događaje u ovom period spadaju sledeći:

  • Francuski hirurg Ambrozije Pare je 1564. godine uradio ligaturu krvnog suda sa ciljem sprečavanja krvarenja,
  • Hallowell je 1759. godine uradio prvu reparaciju oštećene arterije,
  • Hunter je 1785. godine uradio ligaturu famoralne arterije,
  • Rudolph Matats je 1898. godine uradio prvu endaneurizmorafiju,
  • Marfy je 1897. godine uradio prvu arterijsku anastomozu,
  • Alex Carrel je 1912. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju (bio je stvaralac tehnike šivenja krvnog suda) i
  • God Jay Mc Clean je 1916. godine pronašao heparin.

Veliki doprinos vaskularnoj hirurgiji i angiologiji, na početku XX veka, na našim prostorima je dao i Dr Vojislav Subotić, naročito istaknut u vaskularnoj hirurgiji tokom I i II Balkanskog rata. U period od 1947. – 1990. godine su definisane i implementirane direktne i rekonstruktivne procedure u oblasti vaskularne hirurgije i angiologije. Bitni događaji i datumi u ovom periodu su sledeći:

  • Hirurg J. Cid Dos Santos iz Portugalije uradio je 1947. godine prvu trombendarterktomiju sa ciljem restauracije protoka u zapušenom krvnom sudu, što predstavlja početak tzv. Direktne i rekonstruktivne hirurgije,
  • Rene Le Riche sa svojim timom je 1947. godine uradio prvu aortoilijaknu trombendarterektomiju,
  • Jean Kunlin je 1949. godine objavio rad o prvoj uspešnoj femoropopliteanoj rekonstrukciji sa rezervnim autolognim venskim graftom,
  • Michel DeBakey je predstavio svoja pozitivna iskustva iz Korejskog rata (1950 – 1953), u vezi sa ligiranjem i rekonstrukcijom krvnih sudova kao metode spasavanja ekstremiteta,
  • Charles Dubost je 1951. godine uradio prvu rekonstrukciju aneurizme abdominalne aorte, a koristio je aortni homograft,
  • godine, arterioskleroza je definisana kao osnovni uzrok bolesti na arterijama,
  • Michel DeBakey je 1950. godine stvorio prvi Dacronski graft,
  • Arthur Voorhees je 1952. godine stvorio prvi sintetički graft,
  • Freeman je 1952. godine izveo Enadarterektomiju renalnih arterija,
  • Michel DeBakey je 1953. godine uradio prvu karotidnu endarterktomiju,
  • Seldinnger je 1953. godine uradio prvu kateter navodnjenu arteriografiju,
  • Charles Rob je 1954. godine je popularizovao karotidnu endarterktomiju u Londonu (bolnica St. Mary’s),
  • Gibon je 1953. godine konstruisao prvu mašinu koja zamenjuje funkcije srca i pluća,
  • Eastcott je 1954. godine predstavio svoje rezultate u karotidnoj hirurgiji,
  • Jack Cannon i Wiley Barker su 1955. godine patentirali endoarterijski striper,
  • Thomas Fogarty je 1961. godine predstavio ideju o kateteru za embolektomiju,
  • Blasidell je 1963. godine uradio prvi ekstaranatomski „by pass“,
  • Mannik je 1964. godine uradio femorotibilani „by pass“ sa venskim graftom,
  • Eiseman je 1972. godine patentirao PTFE graft,
  • Leather je 1972. godine uradio prvi „by pass“ sa In Situ venskim graftom,
  • Ceawford je 1978. godine uradio prvu rekonstrukciju torako abdominalne aorte.

U period od 1990. godine do danas, oblast angiologije i vaskularne hirurgije napreduje iz dana u dan, zahvaljujući sve razvijenijom tehnologijom, što doprinosi boljoj dijagnostici i lečenju pacijenata koji imaju probleme sa krvnim sudovima i ostalim vezanim za pomenuto.

Prema definiciji, angilogija je subspecijalizacija koja je u sastavu interne medicine, a bavi se dijagnostikom i lečenjem bolesti krvnih sudova. Angiologija takođe spada i u segment vaskularne hirurgije, koja se takođe bavi problemima vezanim za krvne sudove (arterijama, venama i limfaticima). Osnovna dva cilja vaskularne hirurgije su – zaustavljanje krvarenja iz krvnog suda i restauracija protoka krvi kroz oštećeni krvni sud.

U samom srčanom mišiću nalaze se krvni sudovi koji hrane srce i pomoću njih srce radi. Svi krvni sudovi u organizmu se generalno dale na arterije (krvni sudovi koji vode krv od srca ka periferiji) i vene (krvni sudovi koji istu tu krv vraćaju nazad ka srcu). Prelaz krvi iz arterija u vene ostvaruje se pomoću skoro nevidljivih kapilara. U najčešće bolesti krvnih sudova spadaju: proširene vene, ateroskleroza arterija, obliterirajući endarteritis, troboflebitis (tromboza vena), sistemske bolesti vezivnog tkiva, vaskulitisi, angiopatija dijabetesnog karaktera, Rejnoov sindrom, limfostaza, limfedemi, arteriovenozna anastamoza, različite vrste arteriitisa i dr. Bolesti krvnih sudova ekstremiteta kod pacijenata se ispoljavaju kroz sledeće simptome: osećaj težine u nogama, osećaj otoka u listovima posle dužeg fizičkog napora (uglavnom uuveče), pojačana venska šara na nogama (uočljivi kapilari), promena boje kože na nogama (trofičke promene na koži), trofičke rane na nogama, tačkasta krvarenja (teleangiektazija), bol u nogama (uglavnom u listovima), grčevi u mišićima nogu, hladni ekstremiteti, odsustvo pulsa na ruci ili nozi itd. U sklopu dijagnostike, angiolog primenjuje i upućuje na sledeće preglede: dijagnostika i praćenje stenoza magistralnih arterija vrata (karotide), dijagnostika i lečenje tromboflebitisa, dijagnostika i praćenje proširenih vena – površinskih i dubokih, dijagnostika i praćenje ateroskleroze arterija ekstremiteta, ultrazvučni kolor dopler – pregled krvnih sudova vrata, ultrazvučni kolor dopler – pregled krvnih sudova ruku, ultrazvučni kolor dopler – pregled krvnih sudova nogu i ultrazvučni kolor dopler – pregled krvnih sudova renalnih (bubrežnih) arterija.

Savremeno doba karakteriše veliki broj obolelih od kardio-vaskularnih bolesti (oboljenja krvnih sudova i nepravilan rad srca), a samim tim i najčešći oblik smrtnosti u razvijenim zemljama, zemljama sa visokim životnim standardom. Istraživanja pokazuju da oko 50% stanovništva u razvijenim zemljama umiru od kardio-vaskularnih bolesti, među kojima prednjače srčani mi moždani udar.


Sponzorisano:

Slične definicije